Virovtica.com
     
 
U veljaèi...
 
 
1. veljaèe 1459. godine
U Viroviticu je stigao kralj Vladislav i ostao mjesec dana kao gost kneza Nikole Banfija. Boraveæi u Virovitici kralj je održao i sjednicu Hrvatskoga sabora, na kojoj su hrvatski staleži raspravljali kako se obraniti od Turaka, koji su iz Bosne èesto provaljivali u Hrvatsku. Sabor je zakljuèio da se ima urediti 10.000 domaæih konjanika, što æe na godinu stajati 40.000 dukata. Po želji hrvatskih staleža imenovao je kralj bivšega hercega Ivana Korvina (nezakoniti sin Matije Korvina) za bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

3. veljaèe 1354. godine
Hrvatski ban Nikola donosi sudbenu odluku u parnici graðana Virovitice '"Veröce oppidi civium) protiv Pavla Magyara.
Veljaèa 1755. godine
Nezadovoljni položajem, samovoljnim nametanjem radne rente i potaknuti zbivanjima na drugim vlastelinstvima, kmetovi virovitièkog vlastelinstva zapoèeli su bunu.

11. veljaèe 1920. godine
Na skupštini V.G.Š.K.-e. (Virovitièki graðanski športski klub) za drugog tajnika izabrana je Adela Benkoviæ i tako postala prva žena u Virovitici funkcionar nogometnog kluba.

13. veljaèe 1755 godine
Antun Špišiæ zakupnik Donje Bukovice, gdje je izbila pobuna seljaka, piše predstavku kojom opravdava svoje ponašanje prema kmetovima. On prema ugovoru o zakupu ima pravo od svakog selišta uzimati tjedno dva dana tlake, a ostali kmetovi imali su obvezu jedan dan tlake u tjednu. Da je seljacima oduzimao vinograde to je priznao, ali je nekima vinograd i platio, a svome je alodu prikljuèio samo one vinograde èiji su kmetovi pobjegli na drugo vlastelinstvo. Kao vlastelin ima pravo na gornicu, da nameæe daæu na krèevinske zemlje. Neke terete poveæali su bez njegova znanja njegovi oficijali.

15. veljaèe 1903. godine
Molbu vlastelina da izgradi deset kilometara dugu uskotraènu industrijsku željeznicu iz svojih šuma nad Milanovcem do Removaèkog groblja, nakon ispitivanja komisije povjerenstvo je gradnju dozvolilo. Povjerenstvo se sastojalo od devet èlanova, a vlastelinstvo su zastupala tri èlana. Željeznica je išla vlastelinskim zemljištem, a kolodvor je izgraðen preko puta Removaèkog groblja (danas je to mala stanica). Za gradnju pruge sav potreban materijal nabavit æe se od domaæih poduzetnika. Željeznica i kolodvor morali su biti gotovi do mjeseca lipnja. Željeznica je imala dvije lokomotive.

16. veljaèe 1907. godine
U 97-moj godini života umro je odlièan virovitièki graðanin Jakob Neuwirth. Iza sebe je ostavio mnogobrojnu obitelj, sinove, kæeri, zetove, unuke i praunuke. Pokojnik je bio iz najstarije židovske bogate porodice u Virovitici. Mnogo godina obnašao je èast odbornika u obæinskom zastupstvu. Kada je osnovana Prva štedionica u Virovitici izabran je bio za prvog ravnatelja. Bio je èlan svih društava u Virovitici, kao utemeljitelj ili kao podupiruæi, u privatnom životu bio je veoma susretljiv, društven i gostoljubiv, stoga su se èesto u njegovoj kuæi sastajali njegovi mnogobrojni prijatelji, pomagao je sirotinju, a oveæu svotu poklonio je za siromašnu školsku djecu. Bio je èovjek plemenita srca, opæenito štovan i uvažen.

16. veljaèe 1912. godine
Opæinski odbor na održanoj sjednici navedenog datuma zakljuèio je da se uvede elektrièna rasvjeta u Virovitici. Ugovor je sklopljen i potpisan sa tvrtkom Pavla Rohrbachera iz Virovitice i Doèkala iz Moravske. Pripreme i strojevi su bili gotovi, a gradnja je otpoèela poèetkom travnja. Prema planu glavna munjara smjestiti æe se uz paromlin u Kolodvorskoj ulici.

18. veljaèe 1754. godine
Stanovnici Virovitice saznavši, da je barun Marko Pejaèeviæ od kraljice Marije Terezije zatražio da mu izda za mitnicu u trgovištu posebnu povelju, uputili su i oni kraljici predstavku. U njoj su iznijeli svoje tužbe na vlastelina i zahtjev da se povlastica za mitnicu dodjeli njihovoj opæini. Svoj zahtjev obrazložili su èinjenicom da de facto pravo mitnièarine koriste od protjerivanja Turaka (1684). Zbog toga se brinu o stanju cesta i mostova. Održavaju mostove na Rezovaèkoj Riki, Bukovaèkoj Riki i Kocztori Galgi. Brinuli su se i o putovima na moèvarnom terenu prema Osijeku, Barèu i Ðurðevcu. Uz povelju za mitnicu tražili su i povelju za èetiri godišnja sajma. I molbu graðana kraljica je navedenog datuma poslala županiji na ocjenu.

24. veljaèe 1755. godine
Notar virovitièke županije Ivan Adamoviæ piše Josipu Saiæu da su se u Slavoniji pobunili kmetovi virovitièkog, pakraèkog i daruvarskog vlastelinstva. Pobunjenici su se okupljali u gomile od 600 do 1500 ljudi, naoružani sjekirama, motikama, kosama, oružjem, napadajuæi vlastelinske službenike prisiljavajuæi ih da se oblaèe u seljaèko odijelo. Vlastelu su pak pobunjeni seljaci prisiljavali da pismeno potvrde seljaèka prava.

29. veljaèe 1792. godine
Danijel Mirko Bogdaniæ - zemljomjer iz Virovitice, astronom i matematièar dobio je od vlade u Beèu dozvolu da može izdavati novine na hrvatskom jeziku, latinskim i æirilskim slovima za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. S pomoæu novina htio je poboljšati poljoprivredu i seosko gospodarstvo u Hrvatskoj, unaprijediti poznavanje povijesti svoje domovine i poboljšali znanje narodnog jezika. Umro je u Budimu 31. sijeènja 1802. godine.