Iz "Virovitièana" broj II. dne 24. ožujka 1907. godine.
Dok ovo pišemo valjda æe veæ hrvatski sabor završti svoje zasjedanje, a da u korist naroda nije stvorio niti jednog zakona, veæ dapaèe kako izgleda, jošte mu jedan teret više naprtio na leða, a to je povišica plaæah puèkom uèiteljstvu iz - nameta. Nije dosta što narod plaæa i te kako velike daæe, sada mjesto da ga novi "narodni" ljudi odtereæuju, sada zahtijevaju da mu se i namet poveæa. Evo na pr. Virovitica iz nameta daje uèiteljstvu preko 30.000 kruna, zar je ona u stanju jošte toliko doprinjeti iz nameta? Nipošto! Svako priznaje da je uèiteljstvo mizerno plaæeno, ali neka im se iz poreza poboljša plaæa.
Preinakom samo jednog paragrafa moglo se našem narodu i te kako pomoæi, ali oni kod zelenog stola, ne razumiju biede naroda. S nama pita sav narod zašto nisu vlastelinstva u nametu izjednaèena sa svakim drugim poreznikom? Zašto nije preinaèen lovski zakon? Pa zakon o bezplatnom peèenju rakije. Gdje je borba za financijalnu samostalnost?
Naš se narod jošte dobro sjeæa, kako su neki baš danas vladini pristaše vikali na skupštinah za financijalnu samostalnost. Evo u nas n.pr. dr Oto Gavranèiæ, paroli Lukiæ, dr Žaniæ itd., a danas njihovi ljudi glasuju u saboru proti financijalnoj samostalnosti. Nije li to skrajni nemoral zagovaranje naroda na najnepošteniji naèin. Na silnu viku narod je rezolucionaše poslao u sabor, da se bore za narodne pravice, a oni ga tako prevariše.
Pred 3. svibnja vikali su rezolucionaši na sva usta, dolje sa maðarskim jezikom na hrvatskim željeznicam, danas u saboru, gdje je pravo mjesto za to - èkome kao somovi. Èekali smo, sve æe doæi po redu, a eto sabor je na koncu a narod je dobio - dugi nos.
Kraj svih tih razloga nije ni èudo da narod bježi hrpimice u Ameriku, jer je naš porezni sustav napet do skrajnosti. Eto tako ratar sa par jutara zemlje, malom kuæicom i - osmero nejake djeèice plaæa i preko 80 kruna poreza a gdje je namet i sto drugih ðavola. Evo obrtnik, neima pod bogom ništa do svog zanata i alata time obskrbljuje veliku obitelj, ali mora da plaæa 120 kruna poreza itd. Tome bi se prije svega moralo doskoèiti, to je preèe od zakona o nazivu mjestah, neodvisnosti sudaca "èistoæi" izbora itd.
Narodu je došlo veæ do guta, njegova porezna žica veæ je prenapeta, neæe li mu doæi spas bilo od kuda, dogoditi æe nam se kao Rusiji i Rumunjskoj doæi æe do agrarnog bankrota - seljaèke revolucije.
Zato pomozimo narodu dok nije prekasno.
