Virovtica.com
     
 
Jesenski usjevi
 
 

Iz "Virovitièana" broj 33 dne 13. rujna 1903. godine.

Jesenski usjevi

Jesenski usjevi ne znadu se kod nas u Hrvatskoj cieniti, jer postoje još uvijek njeke predrasude ili bojazan, da æe sjeme preko zime uginuti, pa zato sve u proljeæe siju. Kod mnogi vrsti povræa, cvieæa stabljika i drveæa ovo je samo od štete, jer ono povræe, i one vrsti cvieæa koje zahtievaju saðenje u jesen, razvija se u proljeæe mnogo brže i ljepše, a donaša i mnogo bolje uspjehe.
Sjeme stabljika i drveæa koje se u jeseni zagade klije veæ u proljeæe, doæim iste vrsti naðene u preteèu, leži u zemlji kroz cielu godinu bez klice, te izklije tek sliedeæe godine. - Pogotovo sljedeæe vrsti moraju se u studenu posijati, da uzmognu veæ u svibnju pustiti klicu i to: jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive i kajsije, a orah, kesten i marun mora se dapaèe bezuvjetno u jesen posijati, jer se sjeme do proljeæa vrlo èesto pokvari. Lipa i glog mora se takoðer prije zime zasaditi.
Od povræa preporuèiti je za sijati u kasnu jesen odmah na opredijeljeno mjesto i to: peršun, mrkva, poljska salata, zimska šparga i grašak za prvu porabu.
Od cvieæa treba veæ u sredini ljeta sliedeæe vrsti posijati: sirotica (Stiefmü tterchen), potoènica (Vergissmeinnicht) te sve dvogodišnje cvietne biljke.
U kasnoj jeseni (studeni) tako neka se odmah na mjesto zasade lazarkinja mirisna, zvana još marinka ili prvijenac (Waldmeister) razlièak nazvan plavica, sagafilje (Kornblumme), vrtni mak, te kokotiæ (Rittersporn). Tko ovako radi, biti æe podpuno zadovoljan, jer je uspjeh obièno uvjek najpovoljniji.