Virovtica.com
     
 
Dvorac Pejaèeviæ
 
 

Povodom 200-te obljetnice dovršenja gradnje dvorca Pejaèeviæ - priredila Dubravka Saboliæ

U središtu grada od davnina stoji uzvišenje opasano jarkom. Nekada se tu uzdizala virovitièka utvrda. Koncem XVIII. stoljeæa grof Antun I. Pejaèeviæ ruši srednjovjekovnu utvrdu i od 1800. do 1804. godine po nacrtima beèkog arhitekta Rhota daje podiæi dvorac. Anðela Horvat o dvorcu je napisala slijedeæe: "To je jednokatna graðevina paæetvorinasta izdužena tlocrta s tri rizalita, s mansardnim akcentima krovišta, koji se jaèe izdižu u središnjem dijelu, smješten je èelom k sjeveru - prema trgu. Proèelja s nizovima prozora rašèlanjena su pilastrima s naglašenim polukapitelima. S južne su strane hodnici s dvostrukim arkadama. Dvor pripada prelaznom kasnobarokno - klasicistièkom stilu; u veži važnu ulogu imadu skupine od 4 po 4 stupa što odgovorno nose središnje svodove, a pred glavnim ulazom balkon nosi 16 monumentalnih stupova. Velièinom i kvalitetom dvor ilustrira moæ veleposjeda, koju osobito naglašavaju ulazne propileje".
Dvorac je spomenik kulture 1. kategorije. Osim na brojnim fotografijama i na nekolicini crteža iz sredine i s kraja XIX. stoljeæa, najraniji zabilježeni izgled dvorca nalazi se na slici Friedricha Liedera iz 1811. godine, koja prikazuje "Porodicu Pejaèeviæ u parku" (danas u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku).
Nosi ime po prvim vlasnicima i graditeljima, grofovima Pejaèeviæ. Od sredine XIX. stoljeæa do 1911. godine u vlasništvu je njemaèke kneževske obitelji Schaumburg - Lippe, potom ga kupuje grof Draškoviæ. Virovitièka opæina 1930. godine kupuje dvorac s parkom, koji i danas dominira središtem grada. Njegove prostore danas koriste Gradski muzej, Gradska knjižnica i èitaonica, Matièni ured, Matica hrvatska, HPD "Rodoljub", podrumski prostor namijenjen je ugostiteljstvu.
Park koji okružuje dvorac zaštiæeni je spomenik prirode. Njegovo oblikovanje zapoèelo je poèetkom XIX. stoljeæa.