Virovtica.com
     
 
Veduta Virovitice iz 1684. godine
 
 

U našim nizinskim krajevima utvrde su se gradile od drveta (palisade), što je rimska i slavenska tradicija, a potom od lomljenog kamena i opeke. Obrambeni nasipi grade se i od zemlje, a pojaèavaju se kamenom oblogom ili drvenim gredama. Nakon pronalaska baruta (XIV. stoljeæe) utvrdama su opæenito dograðene kule. Kružne kule na bedemima na našim se prostorima javljaju dosta kasno, od druge polovice XV. stoljeæa.
O srednjovjekovnoj virovitièkoj tvrðavi postoji u pisanoj graði spomen o njezinom postojanju. Kada vladar u XV. i XVI. stoljeæu izdaje povelju velikašu za Viroviticu, osim opisa meða i prava, spominje da uz grad i županiju velikaš dobiva i utvrdu - castrum Virovitica.
U vrijeme osmanske vlasti (od 1552. do 1684. godine) Virovitica je postala granièna tvrðava, obnovljeni su i produbljeni zemljani jarci s vodom, a izgraðen je i masivan bedem od drvenih palisada i nabijene zemlje.

I kao što je turska najezda uglavnom uništila prethodne slojeve naselja, to isto uèinila je i rekonkvista krajem XVII. stoljeæa oslobodivši ove krajeve osmanlijske vlasti. U tom burnom razdoblju, kada je Viroviticu zauzela carska vojska 1684. godine, osim suvremenih vojnih izvještaja, napisano je nekoliko kronika, a poznato je i nekoliko grafika/bakroreza koje prikazuju pad turske Virovitice.
Antikvarijat Biblos iz Zagreba ponudio nam je poèetkom 2008. godine, na otkup bakropis Virovitice, otisnut vjerojatno, za mapu veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. Na ovom grafièkom listu osim Virovitice u gornjem dijelu prikazan je Osijek.
Ovo je iznimno zanimljiv prikaz Virovitice iz vremena osloboðenja od osmanske vlasti. Bakropis vrlo vjerno prikazuje izgled utvrðenog grada okruženog širokim kanalom ispunjenim vodom. Iza gradskih zidina na uglovima pojaèanih okruglim kulama vidimo krovove kuæa, nekoliko tornjeva i minaret. Uokolo je prikazan veliki vojni tabor, veduta prikazuje trenutak topnièkog napada i kretanje pješaštva. Ispod vedute nalazi se legenda kojom je pobliže protumaèeno deset numeriranih zgrada i podruèja.


Legenda:
Verowitiza é Fortezza in Schiauonia tra il Drauo, e Sauo assediata á 11. Luglio 1684. e poi presa dall' esercito Cesareo Croato.
1. Moschea de' Turchi. 2. Castello. 3. Casa del' Mofti di detto luogo. 4. Sentinelle. 5. Il Vallo, intorno il quale erano piantate le bandiere Turchesche. 6. Il piede del'Vallo, fatto di muraglia. 7. Tesste de Chrisstiani espossti su li pali. 8. Campo delli Chrisstiani. 9. Fosa d' acqua. 10. Quattro ordini di querci e piantae intorno alla Fortezza per maggior difesa.

Legenda:
Virovitica je utvrda u Slavoniji izmeðu Drave i Save, pod opsadom 11. srpnja 1684. i zatim zauzeta od carske hrvatske vojske.
1. Turska džamija
2. Dvorac
3. Kuæa suca i crkvenog poglavara muslimanskih vjernika
4. Stražarske kule
5. Opkop po kojem su usaðene turske zastave
6. Podnožje opkopa èine zidine
7. Glave kršæana izložene na kolcima
8. Vojnièki logor kršæana
9. Jarak s vodom
10. Èetiri reda hrastova posaðenih naokolo tvrðave za bolju obranu


Grafièki prikaz Virovitice u potpunosti odgovara srednjovjekovnoj slici utvrðenog grada s vodenim opkopom. Imamo li u vidu da je na legendi naznaèeno da je prikazana opsada od 11. srpnja 1684. (grad je osloboðen 25. srpnja 1684.) pred nama je vrlo vjeran prikaz Virovitice pred osloboðenje od osmanske vladavine.
Arheološka istraživanja uz sjeveroistoèni ugao dvorca prema rubu povišenja potvrdila su postojanje kružne kule, tj. artiljerijskog bastiona graðenog tijekom prve polovice XVI. stoljeæa. Zidanje opekom i kamenom povezanih vapnenim mortom. Na zapadnoj kosini parka provedena arheološka istraživanja otkrila su ulaz u srednjovjekovnu virovitièku tvrðavu. Prema nalazima konzervatorskih istraživanja (provedena 2004. i 2005. godine) na sjevernom proèelju prizemlja dvorca Pejaèeviæ (sagraðen 1804. godine) pronaðen je originalni zid od kamena i cigle i kameni prozorski okvir, dio srednjovjekovne virovitièke tvrðave.

Literatura:
Ivankoviæ, G.M., Prikaz Virovitice u mapi veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 157-160. Saboliæ, D., Središte Virovitice: Od utvrde do dvorca Pejaèeviæ, 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 101-117. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, S. Srednjovjekovni burg - jezgra urbanizma kasnije Virovitice, Virovitièki zbornik 1234.1984., Virovitica, 1986., str. 339-344.

Veduta je službeno predstavljena virovitièkoj javnosti, 17.05.2008. godine u prostorijama Gradskog muzeja Virovitica.

Dubravka Saboliæ