20. travnja - U ulici Ljubljani, nastao je požar koji se proširio u južni i istoèni dio grada. U požaru je izgorjelo 856 kuæa u sedam ulica, a 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom. O požaru je obaviještena Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu i zatražena pomoæ od 7000 forinti. - 7. svibanj - U Zagrebu u Hrvatskom narodnom kazalištu za pogorjele Virovitièane izvedena je priredba, na kojoj je proèitana pjesma Augusta Šenoe "Za Virovitièane 1871".
Daljnji napredak Virovitice zaustavio je veliki požar 1871. godine, u kojemu je izgorjelo 856 kuæa u 7 virovitièkih ulica, 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom.
Požar su skrivila djeca koja su se igrala u sjeniku negdje u ulici Ljubljani. Vrijeme je bilo vjetrovito, a stanovnici su se nalazili u vinogradima i na poljima. Vatra se vrlo brzo širila, jer su tada još zgrade, štaglji i koci bili pokriveni ili slamom ili šindrom. Iz Ljubljane vatra je zahvatila današnju Gajevu, zatim Suvaru ili današnju Stjepana Radiæa i širila se prema dvorcu, kojeg je zahvatila i krovište je izgorjelo. Izgorjela je stara škola i cijela ulica u kojoj se nalazila. Crkva i samostan te zapadni i sjeverni dio grada bili su oèuvani. U toj katastrofi Virovitici je mnogo pomogla solidarnost grada Zagreba, kraljevska zemaljska vlada i sam car Franjo Josip koji je odredio da sve županije i gradske uprave na svom podruèju organiziraju sakupljanje pomoæi u novcu i naravi.
Tada je Osijek definitivno preuzeo sve funkcije kao županijsko središte. To je i formalno priznato 1874. godine, kad je sjedište virovitièke županije iz Virovitice preneseno u Osijek. Tim èinom Virovitica je prestala živjeti kao administrativno središte najbogatije slavonske županije, postavši tek regionalno trgovište svoje bliže okolice. Još dugo zatim bio joj je uskraæivan i status grada.
