Na sjednici Županijskog vijeæa u Osijeku, 27. ožujka, u 13. èlanu donesena je odluka da se franjevcima u Virovitici dopušta otvaranje ljekarne javnog znaèaja uz novèanu pomoæ od 60 forinti iz županijske kase. Kad je 1745. godine osnovana Virovitièka županija sa sjedištem u Virovitici, osjetila se potreba ljekarne javnog znaèaja. Buduæi da su virovitièki Franjevci desetak godina veæ imali malu kuænu ljekarnu i braæu ranarnike i ljekarnike u provinciji, odvažili su se da otvore ljekarnu i lijeènièku službu i za javnost, za potrebe graðana i za cijelu virovitièku okolicu. Da svoj naum ostvare, obratili su se pismenom molbom Županijskom vijeæu u Virovitici i zatražili odobrenje i novèanu pomoæ. Županijsko vijeæe je pod predsjedanjem velikog župana Ljudevita Pataèiæa od Zajezde, na svome zasjedanju u Osijeku, 27. ožujka i slijedeæih dana ožujka i travnja 1748. godine, donijelo odluku, koja je zabilježena u 13. artikulu te sjednice, a iz koje je vidljivo da se Franjevcima u Virovitici dopušta otvaranje ljekarne javnog znaèaja i odreðuje skromna novèana pomoæ od 60 forinti iz županijske kase.
U obrazloženju tog dopuštenja navodi se: 1. Kraljevska vlast iz Beèa pomaže sve što služi javnom dobru naroda, a pogotovo sve što služi zdravlju, te u prikladnim mjestima podiže zdravstvene ustanove koje opskrbljuje lijeènicima i ljekarnom. 2. Od Osijeka do Virovitice na èitavom podruèju virovitièke županije nema ni lijeènika ni ljekarne, a pretežni broj èlanova županijskog vijeæa stanuje u Virovitici kao i sam župan. 3. Oci Franjevci su spremni ljekarnu podiæi ne samo za svoje osobno dobro nego i za javnost i radi toga im treba iziæi u susret. Na kraju se izrièito traži da Franjevci primljenu pomoæ od 60 forinti upotrijebe iskljuèivo za ureðenje ljekarne i da o tome dadu potrebne potvrde Županijskom vijeæu. Traži se da u ljekarnu namjeste svoga brata - vještaka ljekarnika. Izvadak iz Županijskog zapisnika je prepisao i ovjerovio Antun Špišiæ de Jappa, zaprisegnuti notar virovitièke županije (AVS 18. br. 16a). Kad je dopuštenje dano, kuænu ljekarnu i ranarnièku službu u virovitièkom samostanu vršio je fra Kuzma Hagn, jer je fra Bonifacije Gerber bio na ljekarnièkoj praksi u Varaždinu, gdje je tada najstariju franjevaèku ljekarnu u Ladislavskoj provinciji uspješno vodio otac Wolfgang Frauendienst, sveæenik - ljekarnik. Povratkom fra Bonifacije Gerbera (1750. g.) ljekarnika u Viroviticu iz Varaždina, zapoèinje razvoj i uspon virovitièke samostanske ljekarne.
