Na sjednici Županijskog vijeća u Osijeku, 27. ožujka, u 13. članu donesena je odluka da se franjevcima u Virovitici dopušta otvaranje ljekarne javnog značaja uz novčanu pomoć od 60 forinti iz županijske kase. Kad je 1745. godine osnovana Virovitička županija sa sjedištem u Virovitici, osjetila se potreba ljekarne javnog značaja. Budući da su virovitički Franjevci desetak godina već imali malu kućnu ljekarnu i braću ranarnike i ljekarnike u provinciji, odvažili su se da otvore ljekarnu i liječničku službu i za javnost, za potrebe građana i za cijelu virovitičku okolicu. Da svoj naum ostvare, obratili su se pismenom molbom Županijskom vijeću u Virovitici i zatražili odobrenje i novčanu pomoć. Županijsko vijeće je pod predsjedanjem velikog župana Ljudevita Patačića od Zajezde, na svome zasjedanju u Osijeku, 27. ožujka i slijedećih dana ožujka i travnja 1748. godine, donijelo odluku, koja je zabilježena u 13. artikulu te sjednice, a iz koje je vidljivo da se Franjevcima u Virovitici dopušta otvaranje ljekarne javnog značaja i određuje skromna novčana pomoć od 60 forinti iz županijske kase.

U obrazloženju tog dopuštenja navodi se: 1. Kraljevska vlast iz Beča pomaže sve što služi javnom dobru naroda, a pogotovo sve što služi zdravlju, te u prikladnim mjestima podiže zdravstvene ustanove koje opskrbljuje liječnicima i ljekarnom. 2. Od Osijeka do Virovitice na čitavom području virovitičke županije nema ni liječnika ni ljekarne, a pretežni broj članova županijskog vijeća stanuje u Virovitici kao i sam župan. 3. Oci Franjevci su spremni ljekarnu podići ne samo za svoje osobno dobro nego i za javnost i radi toga im treba izići u susret. Na kraju se izričito traži da Franjevci primljenu pomoć od 60 forinti upotrijebe isključivo za uređenje ljekarne i da o tome dadu potrebne potvrde Županijskom vijeću. Traži se da u ljekarnu namjeste svoga brata - vještaka ljekarnika. Izvadak iz Županijskog zapisnika je prepisao i ovjerovio Antun Špišić de Jappa, zaprisegnuti notar virovitičke županije (AVS 18. br. 16a). Kad je dopuštenje dano, kućnu ljekarnu i ranarničku službu u virovitičkom samostanu vršio je fra Kuzma Hagn, jer je fra Bonifacije Gerber bio na ljekarničkoj praksi u Varaždinu, gdje je tada najstariju franjevačku ljekarnu u Ladislavskoj provinciji uspješno vodio otac Wolfgang Frauendienst, svećenik - ljekarnik. Povratkom fra Bonifacije Gerbera (1750. g.) ljekarnika u Viroviticu iz Varaždina, započinje razvoj i uspon virovitičke samostanske ljekarne.