NASLOVNICAKOTAČ POVIJESTI
U siječnju...U veljači...U ožujku...U travnju...U svibnju...U lipnju...U srpnju...U kolovozu...U rujnu...U listopadu...U studenome...U prosincu...
KRONOLOGIJA
13 stoljeće
1234. godina1242. godina1248. godina1269. godinaKolomanova povelja
15 stoljeće
1429. godina1474. godina1479. godina
16 stoljeće
1552. godina1577. godina
17 stoljeće
1620. godina1622. godina1663. godina1684. godina
18 stoljeće
1748. godina1754. godina1755. godina1757. godina1777. godina
19 stoljeće
1837. godina1837. godina1841. godina1857. godina1861. godina1871. godina1874. godina1875. godina1880. godina
20 stoljeće
1908. godina
HISTORIJAT
Virovitički kraj u prapovijestiVirovitica dobiva poveljuKako je Virovitica dobila ime?Virovitica u srednjem vijekuSeljačka buna u Donjoj BukoviciTurciNovo doba!
ZANIMLJIVOSTI
Kratke viesti
Domaće viestiMiestne viestiKrijumčarenje mesomNaša rasvjetaNaši dopisiNedjeljna kronikaNova kavanaPapir od travePokladeRublje od papiraZanimiv izumRatari i gospodari pozor!
Zgode i nezgode
Čuvajte se jopcaRabijatna babaAutomobilDa je fašnik-kriskindlNesreća uslied prašineOriginalni lovciTruli stupoviProšet u MilanovacNoćni izgredNasanjkali podmitljivog fiškalaŠala i mudrolija
Ozbiljne viesti
Iz Cabunske općineJavna skupštinaKako nastaju tiskarske pogrieške?Kao Raci...Liečnički cienikNarodu nikad boljeNeda mu đavo miraOpćinska sjednica, obdržana 30. listopadaPočetkom školeProkop otoka OđeniceŠtetna zakulisna igraŠto dalje?Mirovina u dobrotvorne svrhe
Iz grada
Dvorac PejačevićBolnicaNovi obć. uredO zgradi gimnazijeVeduta Virovitice iz 1684. godine
Korisni savjeti
Pečenje pekmezaJesenski usjeviNaš starineLiek protiv kurjem oku
Pisma
Iveš pišeJedan zaboravljeni grobKako sam nasamario virovitičku policijuLa Porte...Iveš Pisarović javljaIveš Pisarović kao kazališni kritičarNovogodišnja čestitka svima i svakomeO nedjeljnom počinkuObrtnici bez - zaštite!Školske boliŽelje Virovitičkog puka
Mediji o nama
Virovtica - Nova Internet stranicaTragovima minulih vremenaNa webuOsam snimaka prvog "Mikeša"Virovitička PUSA
FOTO SPOMENAR
Stara ViroviticaStanovnici iz povijestiMostovi i bunariDvoracTragovi starinaNastambeSlike, grafike i predmetiUlice i trgoviLjudiGradnje
SUMARUM
O stranicamaUvjeti korištenjaTko su Mikeši?Kontakt
RSS 
1620. godina

U mletačko-dalmatinskom popisu bosanskih pašaluka za Viroviticu je zabilježeno da je čvrst grad, okružen zidovima s jednom utvrdom u kojoj je smješteno topništvo, da grad i utvrda mogu imati 300 kuća i oko 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njemu da stanuju i brojne age. O Virovitici i okolnim mjestima kao naseljima i njihovu izgledu za osmanske vladavine, podaci su vrlo uopćeni i manjkavi, a uz to i posve nepouzdani. Na temelju tih podataka stvara se zapravo nepostojeća slika Virovitice u to doba, slika koja gotovo ni malo ne odgovara stvarnosti. Naime, sama činjenica da je Virovitica dugo vremena bila kraljevski posjed, gdje su povremeno navraćali ugarsko-hrvatski kraljevi i članovi njihovih obitelji, podsvjesno navodi na zaključak, da je riječ o dobro utvrđenom gradu s kaštelom i drugim zdanjima, koja su Turci svakako morali zateći prilikom osvajanja. Po logici same stvari, takvu načinu razmišljanja ništa ne proturječi i čini se vrlo razložnim, ali za njega nema nikakvih drugih uporišta i dokaza osim golih pretpostavki. U tom pogledu kao jedini dokaz mogli bi donekle poslužiti slikovni prikazi Virovitice iz 1684. godine, ali oni još više zamućuju pogled i vode istraživača na stranputicu. Pogotovo ako se ima na umu da su isključivo nastali kao plod mašte slikara i bakropisaca, a da nitko od njih nikada nije ni vidio Viroviticu ili bilo koje drugo mjesto na tom prostoru.

S obzirom na to, ti su prikazi, unatoč privlačnosti i grafičkoj vrijednosti, neprihvatljiva osnova za stvaranje predodžbe o Virovitici, u vremenu o kojemu je riječ, pa ih valja gotovo u cijelosti odbaciti. Ali ne samo to nego i osloboditi se ustaljenih mišljenja koja se ne temelje na vjerodostojnim opisima i povijesnim izvorima. Jedino na taj način moguće je prevladati postojeće zablude i doći, makar i u mutnim obrisima, do približne slike Virovitice i okolnih mjesta prije tri stotine i više godina. Prema mletačko-dalmatinskom opisu bosanskoga pašaluka iz 1620. godine, Virovitica je čvrst grad, okružen zidom, s jednom utvrdom na kojoj su postavljeni dosta brojni topovi. Varoš i utvrda mogu imati oko 300 kuća i 400 ljudi sposobnih za oružje. Osim kapetana u varoši uvijek stanuju brojne turske age. Slijedeći je opis bosanskoga pašaluka iz 1626. godine, a pribilježio ga je carski poslanik Atanasije Georgiceo. Sadržaj toga opisa potpuno je isti kao prethodni, pa nema razloga sumnji da je to zapravo dorječan prijepis mletačko-dalmatinskog opisa. I u tom navodno Georgiceovu opisu stoji da je Virovitica čvrsti grad opasan zidom, ima jednu utvrdu s većim brojem topova, oko 300 kuća i 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njoj stalno borave kapetan i turske age.

 


Isprintaj | Pročitano: 4788 puta  
Virovitičku povijest perom strpljivo pisao ~ Danijel Reponj,
U knjigu uvezao, narisao i patinu dodao ~ Prostudio.hr.
Sva su prava pridržana. Copyright © Virovtica.com ~ 2008. - 2019.