Iz "Virovitièkog zavièaja broj 5., dne 10. lipnja 1900. godine.
Virovitica baš oskudieva na zgodnim mjestima za prošete (izlete), pa da ne bje požrtvovnost g. Emila Užara, koji je svoj posjed velim marom i troškom preobrazio u zgodno mjesto za prošete, mogli bismo na žalost reæi, da i nemamo nijednoga prošeta. Dobro bi bilo, da ih imademo i više i bližih u raznim smjerovima, kao što mnoga druga mjesta, nu kad ih nemamo, hvala Bogu i g. E. Užaru i za oto jedno, pa se naužijmo i te jedne prilike, te ju marljivo izrabljujemo! Milanovac nije baš daleko, pol sata udobne šetnje, u vinorodnoj i romantiènoj dolini.
Nauživ se prirodne krasote po našim vinorodnim brežuljcima, svratiš se u Milanovac, gdje se možeš odmoriti i okrijepiti. Imadeš dosta hladovine, liepih nasada, cvietnjaka, krasan izvor vode, kupalište ribnjak, gostionicu, gdje se sreæom namjerio tamo još vrstan krèmar, koji toèi vino iz podruma g. Jakoba Neuwirtha - poznato kao izvrsna kapljica - a vazda ima u zalihi raznih jela - po nedjeljama i blagdanima pako i peèenje na ražnju, a sve to dosta jevtino, pa eto, brate, kud æeš ljepše prilike! - Ne moraš tamo baš ni trošiti! Ta nije li to veæ uživanje, kretati se po onoj krasnoj božjoj prirodi i kriepti se onom divnom, studenom izvor vodom?
Zato: Ak' i slabo baš si kod novac', Hajd na prošet u Milanovac.
