Povodom 200-te obljetnice dovrÅ¡enja gradnje dvorca PejaÄević - priredila Dubravka Sabolić
U srediÅ¡tu grada od davnina stoji uzviÅ¡enje opasano jarkom. Nekada se tu uzdizala virovitiÄka utvrda. Koncem XVIII. stoljeća grof Antun I. PejaÄević ruÅ¡i srednjovjekovnu utvrdu i od 1800. do 1804. godine po nacrtima beÄkog arhitekta Rhota daje podići dvorac. AnÄ‘ela Horvat o dvorcu je napisala slijedeće: "To je jednokatna graÄ‘evina paćetvorinasta izdužena tlocrta s tri rizalita, s mansardnim akcentima kroviÅ¡ta, koji se jaÄe izdižu u srediÅ¡njem dijelu, smjeÅ¡ten je Äelom k sjeveru - prema trgu. ProÄelja s nizovima prozora raÅ¡Älanjena su pilastrima s naglaÅ¡enim polukapitelima. S južne su strane hodnici s dvostrukim arkadama. Dvor pripada prelaznom kasnobarokno - klasicistiÄkom stilu; u veži važnu ulogu imadu skupine od 4 po 4 stupa Å¡to odgovorno nose srediÅ¡nje svodove, a pred glavnim ulazom balkon nosi 16 monumentalnih stupova. VeliÄinom i kvalitetom dvor ilustrira moć veleposjeda, koju osobito naglaÅ¡avaju ulazne propileje".
Dvorac je spomenik kulture 1. kategorije. Osim na brojnim fotografijama i na nekolicini crteža iz sredine i s kraja XIX. stoljeća, najraniji zabilježeni izgled dvorca nalazi se na slici Friedricha Liedera iz 1811. godine, koja prikazuje "Porodicu PejaÄević u parku" (danas u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku).
Nosi ime po prvim vlasnicima i graditeljima, grofovima PejaÄević. Od sredine XIX. stoljeća do 1911. godine u vlasniÅ¡tvu je njemaÄke kneževske obitelji Schaumburg - Lippe, potom ga kupuje grof DraÅ¡ković. VirovitiÄka općina 1930. godine kupuje dvorac s parkom, koji i danas dominira srediÅ¡tem grada. Njegove prostore danas koriste Gradski muzej, Gradska knjižnica i Äitaonica, MatiÄni ured, Matica hrvatska, HPD "Rodoljub", podrumski prostor namijenjen je ugostiteljstvu.
Park koji okružuje dvorac zaÅ¡tićeni je spomenik prirode. Njegovo oblikovanje zapoÄelo je poÄetkom XIX. stoljeća.
