U naÅ¡im nizinskim krajevima utvrde su se gradile od drveta (palisade), Å¡to je rimska i slavenska tradicija, a potom od lomljenog kamena i opeke. Obrambeni nasipi grade se i od zemlje, a pojaÄavaju se kamenom oblogom ili drvenim gredama. Nakon pronalaska baruta (XIV. stoljeće) utvrdama su općenito dograÄ‘ene kule. Kružne kule na bedemima na naÅ¡im se prostorima javljaju dosta kasno, od druge polovice XV. stoljeća.
O srednjovjekovnoj virovitiÄkoj tvrÄ‘avi postoji u pisanoj graÄ‘i spomen o njezinom postojanju. Kada vladar u XV. i XVI. stoljeću izdaje povelju velikaÅ¡u za Viroviticu, osim opisa meÄ‘a i prava, spominje da uz grad i županiju velikaÅ¡ dobiva i utvrdu - castrum Virovitica.
U vrijeme osmanske vlasti (od 1552. do 1684. godine) Virovitica je postala graniÄna tvrÄ‘ava, obnovljeni su i produbljeni zemljani jarci s vodom, a izgraÄ‘en je i masivan bedem od drvenih palisada i nabijene zemlje.
I kao Å¡to je turska najezda uglavnom uniÅ¡tila prethodne slojeve naselja, to isto uÄinila je i rekonkvista krajem XVII. stoljeća oslobodivÅ¡i ove krajeve osmanlijske vlasti. U tom burnom razdoblju, kada je Viroviticu zauzela carska vojska 1684. godine, osim suvremenih vojnih izvjeÅ¡taja, napisano je nekoliko kronika, a poznato je i nekoliko grafika/bakroreza koje prikazuju pad turske Virovitice.
Antikvarijat Biblos iz Zagreba ponudio nam je poÄetkom 2008. godine, na otkup bakropis Virovitice, otisnut vjerojatno, za mapu veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. Na ovom grafiÄkom listu osim Virovitice u gornjem dijelu prikazan je Osijek.
Ovo je iznimno zanimljiv prikaz Virovitice iz vremena osloboÄ‘enja od osmanske vlasti. Bakropis vrlo vjerno prikazuje izgled utvrÄ‘enog grada okruženog Å¡irokim kanalom ispunjenim vodom. Iza gradskih zidina na uglovima pojaÄanih okruglim kulama vidimo krovove kuća, nekoliko tornjeva i minaret. Uokolo je prikazan veliki vojni tabor, veduta prikazuje trenutak topniÄkog napada i kretanje pjeÅ¡aÅ¡tva. Ispod vedute nalazi se legenda kojom je pobliže protumaÄeno deset numeriranih zgrada i podruÄja.
Legenda:
Verowitiza é Fortezza in Schiauonia tra il Drauo, e Sauo assediata á 11. Luglio 1684. e poi presa dall' esercito Cesareo Croato.
1. Moschea de' Turchi. 2. Castello. 3. Casa del' Mofti di detto luogo. 4. Sentinelle. 5. Il Vallo, intorno il quale erano piantate le bandiere Turchesche. 6. Il piede del'Vallo, fatto di muraglia. 7. Tesste de Chrisstiani espossti su li pali. 8. Campo delli Chrisstiani. 9. Fosa d' acqua. 10. Quattro ordini di querci e piantae intorno alla Fortezza per maggior difesa.
Legenda:
Virovitica je utvrda u Slavoniji između Drave i Save, pod opsadom 11. srpnja 1684. i zatim zauzeta od carske hrvatske vojske.
1. Turska džamija
2. Dvorac
3. Kuća suca i crkvenog poglavara muslimanskih vjernika
4. Stražarske kule
5. Opkop po kojem su usađene turske zastave
6. Podnožje opkopa Äine zidine
7. Glave kršćana izložene na kolcima
8. VojniÄki logor kršćana
9. Jarak s vodom
10. Četiri reda hrastova posađenih naokolo tvrđave za bolju obranu
GrafiÄki prikaz Virovitice u potpunosti odgovara srednjovjekovnoj slici utvrÄ‘enog grada s vodenim opkopom. Imamo li u vidu da je na legendi naznaÄeno da je prikazana opsada od 11. srpnja 1684. (grad je osloboÄ‘en 25. srpnja 1684.) pred nama je vrlo vjeran prikaz Virovitice pred osloboÄ‘enje od osmanske vladavine.
ArheoloÅ¡ka istraživanja uz sjeveroistoÄni ugao dvorca prema rubu poviÅ¡enja potvrdila su postojanje kružne kule, tj. artiljerijskog bastiona graÄ‘enog tijekom prve polovice XVI. stoljeća. Zidanje opekom i kamenom povezanih vapnenim mortom. Na zapadnoj kosini parka provedena arheoloÅ¡ka istraživanja otkrila su ulaz u srednjovjekovnu virovitiÄku tvrÄ‘avu. Prema nalazima konzervatorskih istraživanja (provedena 2004. i 2005. godine) na sjevernom proÄelju prizemlja dvorca PejaÄević (sagraÄ‘en 1804. godine) pronaÄ‘en je originalni zid od kamena i cigle i kameni prozorski okvir, dio srednjovjekovne virovitiÄke tvrÄ‘ave.
Literatura:
Ivanković, G.M., Prikaz Virovitice u mapi veduta Campaign on the Danube A.D. 1683. 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 157-160. Sabolić, D., SrediÅ¡te Virovitice: Od utvrde do dvorca PejaÄević, 725 godina franjevaca u Virovitici, Zagreb-Osijek, 2006., str. 101-117. Sekulić-Gvozdanović, S. Srednjovjekovni burg - jezgra urbanizma kasnije Virovitice, VirovitiÄki zbornik 1234.1984., Virovitica, 1986., str. 339-344.
Veduta je službeno predstavljena virovitiÄkoj javnosti, 17.05.2008. godine u prostorijama Gradskog muzeja Virovitica.
Dubravka Sabolić